UPUTSTVO ZA GRAĐEVINSKE RADOVE
PRE POSTAVLJANJA BAZENA

Pogledajte pdf uputstvo Preuzmite pdf uputstvo

AQUA LINES polipropilenski bazeni su bazeni koji mogu biti kompletno ukopani (gornja ivica bazena je u ravni partera), delimično ukopani (gornja ivica bazena viri iznad ravni partera) ili nadzemni (bazen se postavlja na ploču u ravni partera – u ovom slučaju se bazen mora kompletno obzidati).

Bazen je poželjno postaviti na osunčano mesto (idealno bi bilo da ceo dan budu na suncu) i treba ostaviti dovoljno prostora oko bazena.

Nakon definisanja i obeležavanja mesta na kome se postavlja bazen, počinju grubi zemljani radovi – iskop.

Ako se bazen kao gotov dovozi do lica mesta, neophodno je da građevinski iskop za bazen bude 0,5m duži i 0,5m širi od unutrašnje mere bazena. Zidovi bazena sa horizontalnim i vertikalnim ukrućenjima, armaturom u 2-3 zone (u zavisnosti od dubine bazena) i termoizolacijom su debljine 15cm, tako da je iskop duži i širi od gabaritne mere bazena 20cm (sa svake strane po 10 cm). To je neophodno da bi bazen mogao nesmetano da se spusti u iskop, a da prilikom spuštanja ne dođe do obrušavanja zemlje.

Dubina iskopa se određuje na osnovu sledećih pet pozicija:

- dubina bazena
- debljina dna (poda) bazena
- debljina izolacionog materijala ispod dna bazena (STIRODUR 3cm)
- debljina AB ploče na dnu iskopa oko 20 cm
- debljina tampona ispod AB ploče (u zavisnosti od geoloških uslova tla)

Posle izvršenog iskopa na dnu iskopa se postavlja tampon u debljini koju zahtevaju geološki uslovi tla. U zoni tampona se obodom iskopa provlači drenažno crevo (perforirano sa gornje strane) promera minimum Ø110mm i ono se izvodi na neku niži tačku (šahtu, kanalizaciju, upojni bunar...) kako bi se u slučaju podzemnih voda ili neke veće količine procednih voda tim crevom voda odvela od bazena. Drenažno crevo je potrebno uviti u geotekstil da bi se sprečilo zapušavanje rupica sa gornje strane creva usled spiranja tla. Poželjno je ostaviti reviziju drenaže pomoću koje se drenažno crevo periodično može isprati.

GARANCIJA VODONEPROPUSNOSTI ZA BAZEN NIJE VAŽEĆA AKO SE U GRAĐEVINSKU RUPU ZA BAZEN NE POSTAVI DRENAŽNO CREVO U ZONI TAMPONA I AKO SE CREVO NE IZVEDE NA NEKU NIŽU TAČKU, KANALIZACIJU, UPOJNI BUNAR!

Nakon toga se pristupa izlivanju AB ploče debljine 20cm. AB ploča je duplo armirana armaturnim mrežama Q335. Dimenzije ploče su definisane projektnim crtežima koji se dobijaju od prodavca bazena. Ploča se lije „izjedna“ – nema prekida u betoniranju. Potrebno je da ploča bude apsolutno horizontalna. Kod prelivnih bazena je apsolutna horizontalnost ploče od presudne važnosti. Tolerancija na 10m ploče može da bude ±0,2cm. Beton mora da zri minimum 7 dana pre spuštanja bazena na ploču. Potom se na njega postavlja izolacioni materijal (Stirodur) debljine 3 cm, koji eliminiše sitne neravnine ploče i pomaže očuvanju toplote vode u bazenu.

Od građevinskog iskopa za bazen do mašinske sobe treba prokopati kanal u koji se spušta kanalizaciona cev promera definisanog projektom koja služi kao bužir - obloga za bazenske cevne i struje ninstalacije. Bužir-cev ne treba zatpavati dok se ne provuku bazenske instalacije.

MAŠINSKA SOBA za smeštaj bazenske opreme treba da bude što bliže bazenu. U mašinsku sobu je neophodno sa mreže dovući napojni kabal promera definisanog u dogovoru sa proizvođačem bazena, a koji se određuje na osnovu opreme koja se ugrađuje u bazen. Napojni kabal u glavnom strujnom ormaru sa koga je doveden mora imati svoj nezavisni osigurač. Na napojni kabal za bazensku opremu se ne sme povezivati ni jedan drugi potrošač osim bazenske opreme! Ako u mašinskoj sobi ima potrebe za bilo kakvim drugim potrošačima (rasveta, utičnice i sl.) mora se dovesti poseban kabal, nezavistan od bazenskog napojnog kabla. Od mašinse sobe se mora odvesti kanalizaciona cev Ø75mm do mesta gde se može ispuštati otpadna voda (kanal, upojni bunar, kanalizacija). Cev za otpadnu vodu treba smestiti negde u zidu mašinske sobe i ostaviti mogućnost da se prilikom instaliranja cevovoda bazena krak otpadne vode od filtracionog sistema može povezati sa njom. Mašinska soba treba da ima i slivnik na podu koji se ne sme spajati sa krakom otpadne vode, a koji takođe treba odvesti u kanalizaciju, upojni bunar, neki kanal ili slično. Neophodno je da mašinska soba ima rešeno pitanje ventilacije zbog kondenzacije koja se javlja usled rada pumpi.

SKIMERSKI BAZENI: Prostor potreban za smeštanje bazenske opreme kod skimerskih bazena je oko 1,5m2 (u zavisnosti od opreme koja se ugrađuje). Mašinska soba ne mora da bude u nivou bazena – može se smestiti i iznad nivoa bazena.

PRELIVNI BAZEN: Prostor potreban za smeštaj bazenske opreme i kompenzacionog rezervoara (koji je kod prelivnih bazena neophodan) kod prelivnih bazena se određuje na osnovu dimenzije bazena, jer ona diktira dimenziju kompenzacionog rezervoara, a smim tim i mašinske sobe. Mašinska soba MORA BITI U NIVOU BAZENA ILI ISPOD NJEGA jer se voda iz prelivnog kanala prirodnim padom mora slivati u kompenzacioni rezervoar. U mašinsku sobu je neophodno sa vodovoda dovesti svežu vodu PP cevima promera ½“.

Spuštanje bazena: Bazeni koji se dovoze kao gotovi do lica mesta stižu specijalizovanom niskonosećom prikolicom. Za spuštanje bazena u građevinski iskop, investitor je dužan da obezbedi dizalicu ili 15-ak ljudi da se bazen neoštećeno spuste u iskop.

Instaliranje bazena se vrši spajanjem cevi između filterske jedinice i dizni, i filterske jedinice i skimera (prelivnog kanala ukoliko se radi o prelivnom bazenu). Takođe se izvodi i elektična instalacija za bazene sa ugrađenim podvodnim reflektorom.

Bazen treba da je uvek napunjen vodom, da ne bi dolazilo do deformacije zidova usled termoelastičnosti materijala. Voda iz bazena se ispušta jedino u slučaju zamene vode i čišćenja bazena, ali i tada na kratko. Zimi i u periodu mogućeg povećanja nivoa podzemnih voda, kao i u letnjim mesecima nikako ne sme biti bez vode.